Podelite svoju ljubav
U Pljevljima izlivanje rijeka iz korita- UN upozoravaju da je svijet na ivici vodenog bankrota
Zbog topljenja snijega I obilnih padavina, u Pljevljima je sinoć palo 34,3 litra kiše po m2, na više mjesta došlo je do izlivanja Vezišnice I Ćehotine iz korita. Posebno je otežan saobraćaj bio u blizini restorana “Ognjište”, gdje se iz šahte na asfaltu izlival voda I plavila okolno zemljište. Zbog problema povezanosti atmosferske I kanalizacione mreže došlo je do plavljenja stambenih objekata u Boljanićkoj ulici.
Radnici ”Vodovoda” vršili su ispumpavanje vode iz podruma Osnovnog državnog tužilaštva. U porastu je I nivo rijeke Breznice, posebno pored Ulice Mila Peruničića gdje izlivna cijev koja ide u rijeku blizu nivoa rijeke.
Dok u medijima gledamo obilne snježne padavine u pojedinim drvama SAD, djelovima Turske I Rusije, Ujedninjene nacije su, 22. Januara ove godine, upozorile da svijet troši više vode nego što priroda može da nadoknadi I istakle da je svijet zvanično ušao u stanje „vodnog bankrota“, pri čemu je propadanje pojedinih izvora vode već postalo trajna i nepovratna pojava.
“Više od 50% velikih svjetskih jezera izgubilo je dio zapremine od 1990. godine, a 70% ključnih vodonosnika nalazi se u dugoročnom padu. Površina močvara gotovo veličine Evropske unije nestala je u posljednjih 50 godina, dok su glečeri izgubili oko 30% mase od 1970. godine. Čak i u regionima gdje vodni sistemi nisu pod ekstremnim pritiskom, zagađenje dodatno smanjuje količinu vode bezbjedne za piće. Svjetska banka već duže upozorava da su globalne rezerve slatke vode u opasnom padu. Prema njihovim procjenama, planeta godišnje gubi oko 324 milijarde kubnih metara slatke vode. Radi se o količini dovoljnoj da zadovolji godišnje potrebe čak 280 miliona ljudi, što odgovara populaciji cijele Indonezije. Ovi gubici pogađaju glavne riječne slivove na svim kontinentima, uključujući one od presudne važnosti za više zemalja. Primjeri iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazuju da čak i razvijene zemlje nisu imune. Prema podacima britanske Agencije za zaštitu životne sredine, Engleskoj će do 2055. godine biti potrebno dodatnih 5 milijardi litara vode dnevno za javno vodosnabdijevanje, što je više od trećine količine koju trenutno koristi. Uz to, sektori poput poljoprivrede i energetike mogli bi zahtijevati još dodatnu milijardu litara dnevno”, navodi ecoportal . Ističu da se gotovo polovina od 100 najvećih gradova na svijetu, najteže pogođeni nalaze i globalne metropole poput Teherana, Pekinga, Njujorka, Los Anđelesa, Rio de Žaneira i Nju Delhija, suočava se sa visokim nivoom vodnog stresa, a njih 39 već se nalazi u zonama koje su klasifikovane kao ekstremno rizične.
