Šta je budućnost Pljevalja – 16 godina do zatvaranja Rudnika i TE

Za strateški razvoji Pljevalja ostalo je svega 16 godina jer je planirano da se posle toga ugase Rudnik uglja i Termoelektrana (RUTE) a novo zaposlenje trebaće za oko 1600 Pljevljaka. Pored poterbe zaposlenja ljudi iz energetskog sektora Pljevalja izuzetno važno pitanje ostaje zaštita životne sredine odnosno rekultivacija površinskog kopa Potrlica i budućeg Kalušića. Prema nacrtu Nacionalnog energetskog plana Termoelektrana Pljevlja radiće najmanje do 2041.godine. Priča o energetskoj ili pravednoj tranziciji u Pljevljima poprima obrise razvoja proizvodnje građevinskih materijala I djelatnosti. Mnogo je pitanja na koja nama odgovora jer za otvaranje svake nove privredne djelatnosti potreban je novac, hoće li ga I koliko biti iz fondova EU ili od Vlade CG, kada će se vršiti prekvalifikacija zaposlenih u RUTE, koji su krajnji rokovi za otvaranje novih privrednih subjekata, da li će država zadržati vlasništvo na tim firmama u nekim od tih preduzeća. U najavi imamo samo divresifikaciju poslovanja Rudnika uglja, do koje je potrebno da dođe i zbog okolnosti da osam mjeseci neće moći da prodaje ugalj Termoelektrani usled njene ekološke rekonstrukcije u 2025. Godini, i neke opet nove zainteresovane investitore za Cementaru.

Bivši direktor EPCG Nikola Rovčanin smatra da u borbi između zahtijeva za smanjenje emisija CO2 i ekonomskih interesa države, 2041. godina je poprilično realna mjera, te da  investicije koje su započete u Pljevljima 2021. godine (Toplifikacija, mHE Otilovići), kao i najavljene, solarna elektrana, baterijski sistemi, razvoj novih djelatnosti Rudnika uglja, moraju dati adekvatnu zamjensku privrednu aktivnost nakon 2041, kao i nova radna mjesta.

U ovom periodu očekuju se i dodatna ulaganja na svim poljima. Smatram da je princip da se ne smije zatvoriti niti jedno radno mjesto, dok se prethodno ne otvori novo, jedini prihvatljiv. Uvjeren sam da će investicioni ciklus usmjeren prema Pljevljima, a tu ističem naročito brzu cestu (Crnča-granica sa BiH) obezbijediti privrednu ekspanziju i obezbijediti nova radna mjesta. Smatram da ima dovoljno vremena (od 2025 do 2041) za ozbiljnu i temeljnu strategiju pokretanja drvoprerađivačkog giganta Jakić, izgradnju cementare, fabriku cigle, opekarskih proizvoda i građevinskog materijala po principu javno-privatnog partnerstva.

Bivši predsjendik odbora direktora RU Dušan Janjušević smatra da infrastrukturni projekti koji su najavljeni od strane Vlade, kao i činjenica da uvozimo cemenat I proizvode na bazi cementa, jasno trasiraju pravac razvoja opštine Pljevlja.

“Diverzifikacija djelatnosti Rudnika uglja koja je najavljena uz usmjerenje ka niskogradnji. Cementna industrija, kao i svi drugi proizvodi na bazi cementa; fabrika betona, betonskih elemenata, raznih ljepkova, disperzija i poludisperzija,… dobijeni od sirovina vrhunskog kvaliteta,

Fabrika opekarskih proizvoda; cigla, crijep, moderan blok sa slojem termoizolacije, stiropor,…

Fabrika gipsanih ploča, gipsane galanterije,… takođe vrhunskog kvaliteta.

Osnivanje Građevinsko-Tehnološkog fakulteta, kao i novih obrazovnih profila u SSŠ iz oblasti Građevinarstva i Hemijske tehnologije obezbedili bi kvalitetne kadrove za nove proizvodne procese”, rekao je Janjušević ističući da zbog prirodnih potencijala z ate djelatnosti Pljevlja su jedini grad na svijetu gdje pravedna industrija zaista može biti pravedna I predstavlja jasnu viziju razvoja opštine Pljevlja nakon izlaska iz uglja, koju je je pokušao implementirati u sva strateška dokumenta koja se tiču ove oblasti.