Prvaci pred školskim vratima, a klupe sve praznije: Pljevlja gube generacije đaka

Nova školska godina u Crnoj Gori počinje u utorak, 1. septembra. Tri gradske osnovne škole u Pljevljima organizuju svečane prijeme prvaka, ali praznična atmosfera prvog školskog dana ne može sakriti dugogodišnji pad broja učenika. Dok se Podgorica i primorske opštine suočavaju sa prebukiranim učionicama, Pljevlja pokušavaju da sačuvaju odjeljenja, seoske škole i generacije koje su iz godine u godinu sve malobrojnije.

Školska zvona ponovo će se oglasiti u utorak, 1. septembra, kada zvanično počinje nastavna 2026/2027. godina. Za učenike završnih razreda nastava će trajati do 25. maja, a za ostale do 16. juna 2027. godine, predviđeno je Školskim kalendarom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Za najmlađe đake i njihove porodice početak škole biće obilježen svečanim prijemima u tri gradske osnovne škole u Pljevljima.

OŠ „Salko Aljković“ prva će otvoriti vrata novoj generaciji prvaka. Svečani prijem biće organizovan u ponedjeljak, 31. avgusta, u 11 časova, u fiskulturnoj sali matične škole.

U OŠ „Boško Buha“ prijem prvaka zakazan je za utorak, 1. septembar, u 10 časova, dok će OŠ „Ristan Pavlović“ svoje najmlađe učenike i njihove roditelje dočekati istog dana u 12 časova.

Za djecu će to biti početak jednog od najvažnijih životnih poglavlja — novih prijateljstava, obaveza, znanja i uspomena. Međutim, iza svečanih priredbi, šarenih rančeva i prvih školskih fotografija ostaje pitanje koje Pljevlja više ne mogu da ignorišu: koliko će djece narednih godina uopšte imati ko da dočeka?

U Pljevljima 1.732 osnovca, u Podgorici više od 22.000

Obrazovna statistika pokazuje duboku demografsku podjelu Crne Gore.

Na početku školske 2025/2026. godine osnovne škole u državi pohađalo je 69.295 učenika. Od toga je u Podgorici bilo 22.164 osnovaca — gotovo trećina ukupnog broja. U Pljevljima je istovremeno evidentirano 1.732 učenika, pa se ova opština po broju osnovaca nalazila tek na 13. mjestu u Crnoj Gori.

U Podgorici se zbog priliva stanovništva godinama govori o prebukiranim školama, odjeljenjima sa velikim brojem učenika, nedostatku prostora i potrebi za gradnjom novih objekata. Slične probleme imaju Budva, Tivat, Bar i druge opštine koje privlače mlade porodice i strane državljane.

Pljevlja se suočavaju sa suprotnim problemom. Umjesto pitanja gdje smjestiti nova odjeljenja, ovdje se sve češće postavlja pitanje kako sačuvati postojeća.

U školskoj 2025/2026. godini u prvi razred pljevaljskih osnovnih škola upisana su 192 učenika. Od tog broja, 181 prvačić upisan je u tri gradske škole, a samo 11 u škole na seoskom području. U čak pet seoskih škola nije bilo nijednog prvaka.

To znači da je u seoske škole krenulo manje od šest odsto pljevaljskih prvaka. Na nivou Crne Gore iste školske godine evidentirano je 7.468 učenika prvog razreda, pa je udio Pljevalja iznosio oko 2,6 odsto.

Konačan broj prvaka za školsku 2026/2027. godinu trebalo bi da bude poznat nakon što škole završe upis i podaci budu objedinjeni u obrazovnom informacionom sistemu.

Seoske škole ostaju bez prve generacije

Najdublje posljedice demografskog pada osjećaju se na selu.

Školske zgrade koje su nekada okupljale stotine učenika danas u pojedinim mjestima imaju jednocifren ili tek nešto veći broj đaka. U nekim područnim odjeljenjima nema prvaka, a ponegdje nema ni djece koja bi u narednih nekoliko godina mogla doći do školskog uzrasta.

Takva situacija nije nastala preko noći. Ona je rezultat višedecenijskog iseljavanja, gašenja radnih mjesta, starenja stanovništva, loše putne infrastrukture i sve manjeg broja mladih porodica koje ostaju na selu.

Podaci iz prethodnih godina pokazuju koliko je stanje ozbiljno. U pojedinim školama, među kojima su „Mataruge“, „Dušan Ivović“ na Kosanici i „Vladimir Rolović“ u Šulima, bilo je godina bez ijednog upisanog prvaka. Škole u Gradcu, Kruševu, Maoču i drugim seoskim sredinama opstajale su sa izuzetno malim brojem učenika.

Kada škola ostane bez djece, posljedice ne pogađaju samo prosvjetni sistem. Škola na selu često je posljednja javna ustanova, mjesto okupljanja i jedan od rijetkih znakova da zajednica još ima budućnost. Njeno gašenje ubrzava dalje iseljavanje i otežava povratak mladih porodica.

Pad više nije ograničen samo na sela

Demografski udar odavno je stigao i do gradskih škola.

Tri pljevaljske osnovne škole — „Ristan Pavlović“, „Salko Aljković“ i „Boško Buha“ — danas rade sa znatno manjim brojem učenika nego u periodu kada je nastava organizovana u više smjena, a školski prostor bio popunjen do posljednjeg mjesta.

Promjene su još vidljivije u srednjem obrazovanju, jer se pad nataliteta iz prethodne decenije sada prenosi na generacije koje završavaju osnovnu školu.

U junskom upisnom roku za školsku 2026/2027. godinu dvije pljevaljske srednje škole upisale su ukupno 204 učenika. Gimnaziju „Tanasije Pejatović“ upisalo je 38, a Srednju stručnu školu 166 učenika.

Gimnazija, koja je decenijama obrazovala učenike iz Pljevalja i šireg područja, novu generaciju praktično svodi na dva manja odjeljenja. Srednja stručna škola ima više učenika zahvaljujući većem broju obrazovnih programa, ali se i ona suočava sa sve užom osnovom iz koje može formirati odjeljenja i održavati ponuđene smjerove.

Pad broja učenika otvara i pitanje nastavničkih normi, spajanja odjeljenja i pojave tehnoloških viškova. Međutim, posljedice su mnogo šire od statusa zaposlenih u prosvjeti. Ako se smanjuje broj programa koje škole mogu ponuditi, smanjuje se i izbor dostupan mladima, što može podstaći još raniji odlazak u druge gradove.

Između dva popisa izgubljeno više od petine stanovništva

Školske brojke samo su najvidljiviji pokazatelj opšte demografske krize.

Prema rezultatima popisa, opština Pljevlja je 2011. godine imala 30.786 stanovnika, a 2023. godine 24.134. Za dvanaest godina izgubljeno je približno 6.650 stanovnika, odnosno više od petine ukupne populacije.

Istovremeno, Pljevlja godinama imaju jedan od najnepovoljnijih prirodnih priraštaja u Crnoj Gori. Prema podacima MONSTAT-a, tokom 2025. godine prirodni priraštaj iznosio je minus 218, što je bio najlošiji rezultat među crnogorskim opštinama.

Godinu ranije stopa nataliteta iznosila je 6,7 promila, a stopa mortaliteta 15,9 promila. Broj umrlih bio je više nego dvostruko veći od broja rođenih.

Posljedice se prenose iz generacije u generaciju: manje rođenih znači manje prvaka, zatim manje osnovaca i srednjoškolaca, a na kraju i manje mladih ljudi koji ostaju da rade, osnivaju porodice i stvaraju budućnost u Pljevljima.

Dva potpuno različita obrazovna problema

Crna Gora danas praktično ima dva obrazovna sistema sa suprotnim problemima.

U Podgorici i pojedinim primorskim opštinama prioritet su nove škole, dogradnja objekata, rasterećenje odjeljenja i odgovor na stalni priliv stanovništva. U Pljevljima i drugim opštinama na sjeveru prioritet bi morali biti očuvanje postojeće školske mreže, podrška porodicama i zaustavljanje odlaska mladih.

Isti model obrazovne politike teško može odgovoriti na obje situacije. Škola sa nekoliko učenika skuplja je za održavanje po jednom đaku, ali odluka o njenom opstanku ne može biti zasnovana samo na finansijskoj računici. Potrebno je uzeti u obzir udaljenost, bezbjednost prevoza, položaj porodica i širi interes očuvanja seoskih zajednica.

Zbog toga bi planiranje školske mreže u Pljevljima moralo biti povezano sa demografskom, stambenom, socijalnom i ekonomskom politikom. Besplatni udžbenici i prevoz rješavaju dio troškova, ali ne mogu zamijeniti stabilna radna mjesta, dostupne vrtiće, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, riješeno stambeno pitanje i osjećaj da porodica u ovom gradu može planirati budućnost.

Prvi školski dan između radosti i upozorenja

Za prvake koji ovih dana prvi put ulaze u učionice škola će biti mjesto radosti, druženja i odrastanja. Njihov početak treba obilježiti bez opterećivanja problemima koje nijesu stvorili.

Ipak, za donosioce odluka svaki novi septembar mora biti i upozorenje.

Broj djece koja ulaze u školske klupe danas pokazuje kakva će Pljevlja biti za deset, dvadeset ili trideset godina. Ako se sadašnji trend nastavi, problem više neće biti samo kako sačuvati pojedina seoska odjeljenja, već kako održati cijelu mrežu obrazovnih, zdravstvenih i drugih javnih službi.

Dok će se u utorak začuti školsko zvono i početi nova nastavna godina, neke učionice u pljevaljskoj opštini ponovo će ostati bez prvaka. Upravo u toj tišini nalazi se možda najjasnija slika demografske budućnosti grada.

Izvor: pvportal.me