JU Zavičajni muzej Pljevlja priređuje izložbu „ĆEMER – NASLJEĐE I PONOS CRNOGORKE“ posvećenu ćemeru – ukrasnom pojasu crnogorske svečane nošnje
Svečano otvaranje izložbe će biti upriličeno u četvrtak, 27. februara 2025. godine sa početkom u 19.00 časova u prostorijama Zavičajnog muzeja.
U crnogorsku narodnu nošnju utkane su minule epohe i istorija jednog malobrojnog slobodarskog naroda. Svečano ruho kojim su se kroz vjekove zorile Crnogorke i Crnogorci, vjerodostojano je svjedočanstvo autentičnog kulturnog identiteta i neizbrisiv trag koji sija iz dubina nacionalne prošlosti.
U stručnim krugovima dominira mišljenje da je crnogorska narodna nošnja ponikla na dvoru Crnojevića u 15. vijeku, jer se od tog doba na osnovu arhivskih izvora i druge dostupne građe može u kontinuitetu pratiti njen trag.
Crnogorska narodna nošnja spada među najljepše i najraskošnije narodne nošnje na svijetu. U kulturi Crne Gore postojale su tri vrste narodnih nošnji: za muškarce, žene i svečani kostim za posebne prilike.Žene su bile zadužene za izradu nošnje u ruralnim krajevima, dok su za izradu svečane nošnje bile zadužene terzije.
Materijali od kojih se pravila crnogorska narodna nošnja bili su vuna, kozja dlaka, lan, konoplja i svila.Crnogorske žene su nosile različite vrste kostima za različite prilike.
Ženska građanska nošnja sastoji se od:
– Svilene košulje ukrašene vezom ili čipkom- Kratkog prsluka od brokata pripijenog uz telo – Raznobojnih suknji jednostavnog kroja, uglavnom izrađenih od istog materijala kao i gornji deo – Ćemera, pojasa ukrašenog raznim tamnocrvenim ili zelenim kamenjem i srebrnim filigranima- Karpete, haljine bez rukava napravljene od svile, vune i drugih materijala, izrađene u raznim bojama – Kape rađene od sukna crvene boje sa crnim obodom i zlatnim vezom na vrhu. Građanska obuća se zvala „crevlje” i bila je veoma popularna u Crnoj Gori. Pored crevlji, crnogorske žene su za kuću nosile i, „mule” papuče od kože, vunenog pamuka. Čarape za žene obično su izrađene u zelenoj, crnoj i beloj boji. Rađene su od pamuka i vune. Od nakita djevojke i žene su nosile ukosnice, minđuše, đerdane, broševe, kaiševe, prstenove, rukavice, igle, kopče, krunice. Milana Dokić/ Geografija na dlanu
O ćemeru kao statusnom simbolu i kao predmetu zanimanja same ove izložbe izdvojićemo par riječi više:
Ćemer je neizostavan ukrasni element ženske svečane narodne nošnje – reprezentativni srebrni pojas, rađen u tehnici livenja i filigrana.Sastoji se od pet pravougaonih pločica, međusobno spojenih šarkama. Središnja ploča na ćemeru je uvijek lučno zaobljena, pa je moguće da je i sam naziv ćemer proistekao od riječi kemer, turcizma persijskog porijekla, što u prevodu znači luk ili svod.Ćemer je dekorisan filigranskim dodacima u vidu cvjetne rozete sa raznobojnim staklićima. Filigranski ćemeri su rađeni u formi čipke floralnog i geometrijskog karaktera, a ukrašavani su naknadno dodatim elementima u formi krune sa krstom, cvjetnih rozeta ili mašne sa raznobojnim staklićima i livenim rombovima u uglovima svake ploče. Romb je, kao dekorativan elemenat imao izraženu i simboličku vrijednost, pa je, kao simbol plodnosti, često upotrebljivan motiv na ženskim predmetima. (Izvor: Narodni muzej Crne Gore)
Kako sama nošnja, zato što je materijalni predmet, ne može biti zaštićena kao nematerijalno kulturno nasleđe, vještina izrade i ukrašavanja crnogorske narodne nošnje zaštićena je kao jedan od elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa Crne Gore.
Izvor: Antena M, Wikipedia, JU Zavičajni muzej Pljevlja
