
Bilten
Unesite svoju email adresu ispod i pretplatite se na naš bilten
Unesite svoju email adresu ispod i pretplatite se na naš bilten
Prisustvo genoma virusa afričke kuge svinja (AKS) potvrđeno je 4. januara 2025. godine kod dvije uginule divlje svinje, pronađene na teritoriji opštine Pljevlja, lovište „Pljevlja“, lovačka sekcija Bukovica, u graničnom području sa Bosnom i Hercegovinom.
“Veterinarska ambulanta “Savić” doo Pljevlja je od lovačkog društva „Pljevlja“, primila informaciju o pronalasku dvije uginule divlje svinje. U saradnji sa lovačkim društvom izvršeno je uzorkovanje i neškodljivo uklanjanje leševa. Odgovarajući uzorci za laboratorijsko ispitivanje su dostavljeni Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji u Podgorici, koja je odmah po prijemu izvršila propisana dijagnostička ispitivanja kojima je utvrđeno prisustvo virusa afričke kuge svinje u uzorcima oba leša”, saopšteno je iz Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Podsjećamo prvi slučaj u Crnoj Gori virusa afričke kuge svinja potvrđen, 14.1.2024.g, kod dvije uginule divlje svinje, pronađene na teritoriji opštine Nikšić, u graničnom području sa Bosnom i Hercegovinom
Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH), bolest je u Evropi prisutna od 2007. godine i nezaustavljivo se širi evropskim kontinentom, kod domaćih i divljih svinja. U susjednim zemljama prvi put se pojavila 2019. godine u Republici Srbiji, nakon čega slijede Sjeverna Makedonija (2022), Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo (2023) I u Crnoj Gori (2024)..
Ova bolest nije zoonoza, odnosno ljudi ne mogu oboljeti od virusa afričke kuge svinja, ali meso oboljelih životinja nije podobno za ishranu, saopštili sui z UBHFP.
Afrička kuga svinja, od koje obolijevaju isključivo domaće i divlje svinje, sa smrtnošću od gotovo 100%, brzo se širi i prouzrokuje velike ekonomske gubitke. Bolest se najčešće širi kontaktom bolesnih sa zdravim svinjama, kontaminiranom hranom, vodom i prostirkom, odjećom, obućom, opremom i prevoznim sredstvima, kao i leševima uginulih ili zaklanih životinja.
Držaocima svinja se preporučuje da u potpunosti sarađuju sa veterinarskom službom i primjenjuju biosigurnosne mjere na gazdinstvu, u skladu sa preporukama veterinarske službe, što podrazumijeva:
• pridržavanje propisa o identifikaciji životinja, kretanju i prometu životinja;
• držanje svinja na način da se spriječi direktan kontakt domaćih svinja sa divljim svinjama i drugim divljim životinjama;
• izbjegavati pašno držanje svinja i puštanje svinja u otvoreni prostor, koji nije zaštićen ogradom ili na drugi način;
• ne hraniti svinje pomijama;
• osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odjeću i obuću;
• obavezna prijava svake bolesne ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru;
• postaviti dezbarijere na ulazu i izlazu u objekat gdje se drže svinje.
• sprovesti mjere uklanjanja ektoparazita i zaštite životinja od krpelja;
• izvršiti preventivnu dezinfekciju štala (podova i zidova) prskanjem krečnim mlijekom ili drugim odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom;
• pravilno odlaganje stajnjaka kao i u slučaju klanja za sopstvene potrebe, propisno odlaganje nus proizvoda (zakopavanje, spaljivanje).
Svakog meseca, direktno u vaš inbox, stižu najaktuelnije vijesti, ekskluzivni izveštaji, analize i komentari koji oblikuju našu zajednicu i šire.