Podelite svoju ljubav
Laković: Nema govora o brzom gašenju Rudnika, 2025. – godina preživljavanja
Intervju: Nemanja Laković, izvršni direktor Rudnika uglja
Rudnik uglja očekuje da će godinu završiti sa dobiti od oko 15 miliona; Sa asfaltnom bazom, građevinskom grupom i kamenolomom, zaokružena cjelina sa kojom će biti konkurentni na tržištu za veći broj poslova; Za eksproprijaciju u Kalušićima opredijeljeno 3,6 miliona.
Imajući u vidu da je priča o dekarbonizaciji i pravednoj tranziciji u poslednje vrijeme izuzetno naglašena, na osnovu ugovora koje je potpisala Crna Gora, zahtjeva Energetske zajednice i Prijedloga Reformske agende Crne Gore 2024-2027, koji je najskoriji a koji je krajnji rok za gašenje Termoelektrane a samim tim i Rudnika uglja? Koja je, u ovom smislu, Vaša poruka Pljevljacima zaposlenim u rudarsko-energetskom sektoru i njihovim porodicama?
Laković: Nema govora o brzom i neplaniranom gašenju Rudnika uglja, već se prilikom donošenja ovako važnih odluka mora voditi računa o stabilnosti Crne Gore, planirati detaljno, dugoročno i sprovesti tranziciju u onom trenutku kada Pljevlja i Crna Gora budu spremne. Napomenuću da je Ministarstvo energetike poslalo Nacrt nacionalnog energetsko klimatskog plana (NECP) na mišljenje Energetskoj zajednici. U planu je, kako je i naveo ministar Mujović, navedeno da je za ostvarenje ciljeva iz NECP-a tražen rok rada za TE” Pljevlja” do 2041. godine kako bi se ostavilo državi vrijeme da izgradi druge energetske projekte. Naravno, ministar Mujović je od EZ tražio da se ima razumijevanje da Crna Gora ne može ciljeve koji su joj zadati ostvariti do 2030. godine.Ponovio sam to i na sastancima sa evropskim partnerima ali i tokom nedavne posjete Vašingtonu, u okviru Ekonomskog dijaloga između Crne Gore i SAD, da je Rudnik uglja opredjeljen za pravednu tranziciju uz podršku evropskih i americkih partnera, Vlade i Opštine Pljevlja. RUP-a i TE „Pljevlja“ su ključni za kompletan energetski sistem države, jer se učešće ova dva sistema u ukupnoj proizvodnji električne energije kreće od 40 do 50 odsto. Svakao da će se, u skladu sa direktivama i iskustvima energetske tranzicije u EU, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, dizajnirati pristup pravedne tranzicije u kompaniji i Opštini da bi prošli kroz proces postepene dekobornizacije. Dakle, pravedna tranzicija je mogućnost da otvorimo što više novih radnih mjesta u Pljevljima i još jednom ponavljam, RUP je izuzetno opredjeljen za pravednu tranziciju i do nje će doći kada finalno Pljevlja i Crna Gora budu spremni da se odreknu svog najvrijednijeg resursa – Rudnika i Termoelektrane.
S obzirom da ste kazali da je u Sloveniji veliki procenat djelatnosti nastalih u okviru pravedne tranzicije propao, koji je dosadašnji učinak Građevinske grupe, da li smatrate da možete biti konkurentni u proizvodnji HTZ opreme i otvaranju laboratorije, koje ste najavili, da li imate obučenu radnu snagu? Kako komentarišete bojazan radnika da u novim djelatnostima neće biti mjesta za sve zaposlene? Da li Rudnik uglja može očekivati podršku za pravednu tranziciju, koji iznos je u pitanju, ili će sve morati u sopstvenoj režiji ?
Laković: Građevinska služba je već uposlena kroz četiri projekta sa EPCG u vrijednosti od 555.000 eura i učešće na javnom pozivu sa Eko fondom, takođe grupa izvodi značajne radove na novom koritu rijeke Ćehotine. U pregovorima smo i o ostalim poslovima koje pomenuta grupa može da izvodi. Plan je da građevinsku grupu razvijemo do nivoa jedne od najrazvijenijih građevisnkih firmi u Crnoj Gori. Proizvodnja HTZ opreme omogućiće zapošljavanje nove radne snage, a naše interno tržište opravdava ovu investiciju, jer RUP godišnje nabavlja oko 800.000 eura pomenute opreme. Proširenje na kompletan sistem EPCG značilo bi da se pomenuta firma pozicionira kao lider u Crnoj Gori. Takođe tradicija Pljevalja olakšava razvoj ove djelatnosti, jer je tekstilna industrija već postojala u gradu. Pokrenut je i proces pribavljanja potrebnih akreditacija i sertifikata koji će omogućiti izlazak laboratorije RUP-a na tržište koja posjeduje opremu u vrijednosti preko million eura i mogućnost ispitivanja vazduha, zemlje, uglja i ulja. Pomenuta građevinska grupa, proizvodnja HTZ opreme i pokretanje laboratorije dio su nedavno predstavljanog Plana poslovne transformacije koji je usmjeren je i na sledeće oblasti mašinko i elektro održavanje i servise, odjeljenje na transport, solar/hidro energiju, istražno bušenje i miniranje, IT službu i projektovanje, agro poslove, poslove zaštite lica i imovine i održavanje higijene. Pravedna energetska tranzicija je mogućnost da otvorimo što više radnih mjesta u Pljevljima odnosno ukoliko budemo istoj pristupili na sistematičan i krajnje odgovoran način predstavljaće veliku razvojnu šansu grada. Imamo priliku da konačno RUP kao najjača kompanija na sjeveru Crne Gore kroz poslovnu transformaciju osniva više uspješnih preduzeća koja mogu funkcionisati nezavisno od kompanije. Cilj je da snaga naše kompanije bude inicijalna kapisla koja će pomenuta preduzeća razraditi i omogućiti nastavak uspješnog poslovanja na tržištu. Naravno da za sve pomenuto očekujemo podršku inostranih dostupnih fondova, a u kompaniji je nedavno kroz saradnju sa Kancelarijom za održivi razvoj u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore i Svjetskom bankom predstavljena primjene „Lura“ ( Land and Assest Repurposing Assessment) analize koja se odnosi na procjenu prenamjene korišćenja zemljišta i imovine Rudika uglja Pljevlja. Ovaj dokument omogućava dalju upotrebu i primjenu prilikom izrade planskih i strateških dokumenata na nacionalnom i lokalnom nivou. Integrisanje LURA rezultata osigurava da su strategije usklađene sa onim što se preporučuje s obzirom na svojstva zemljišta, što dovodi do realnih ishoda u daljem razvoju.
Nedavno ste potpisali ugovor o zakupu postrojenja asfaltne baze u Židovićima na period od 14 mjeseci. Šta podrazumijeva ovaj ugovor, koliko će koštati Rudnik uglja na mjesečnom nivou i ugovorenom vremenu ? S obzirom da ide zimski period, koliko mislite da baza aktivno može raditi i šta očekujete, u smislu rezultata, od ovog posla? Koliko ljudi će biti uposleno, da li su ta radna mjesta predviđena novom sistematizacijom ili će biti novog zapošljavanja?
Laković: Sa stečajnim upravnikom Vektre Jakić DOO Pljevlja, Dejanom Kekovićem potpisan je ugovor o zakupu postrojenja asfaltne baze u Židovićima na period od 14 mjeseci. Dva mjeseca će trajati remont postrojenja i osposobljavanje asfaltne baze za rad koji će koštati oko 30.000 eura. Sledećih 12 mjeseci zakupnine će iznositi 10.700 eura, a iznos koji je utrošen za remont i pokretanje postrojenja biće umanjen od pomenutog iznosa. Potpisivanjem ugovora o zakupu nastavlja se realizacija nedavno predstavljenog Plana poslovne transformacije Rudnika uglja koji će obezbjediti dodatna radna mjesta i pospješiti preduzetnički duh u Pljevljima. Takođe sa ovim rješavamo još jedan od primarnih problema opštine sa najvećom mrežom lokalnih puteva u Crnoj Gori. Zbog nepostojanja asfaltne baze lokalna uprava u Pljevljima asfalt je doprema iz drugih mjesta u okruženju po duplo većim cijenama, uslovljeno velikim troškovima transporta i gubljenju na kvalitetu. Sa asfaltnom bazom, građevinskom grupom i kamenolomom koji već imamo, zaokružićemo jednu cijelinu sa kojom će RUP biti konkurentan na tržištu za veći broj poslova. Nova radna mjesta se mogu očekivati u mjeri, za usko specijalizovane kadrove vezane za tehnologiju proizvodnje asfalta sa kojom se RUP susreće prvi put. Za ostale, mašinske inženjere, bravare, električare, rukovaoce mašina, pomoćne radnike kao i administraciju RUP će riješiti djelimično iz postojećih kapaciteta, a djelom sa novim zaposlenjima. Uložićemo maksimalne napore da ovaj proizvodni pogon funkcioniše što bolje i na zdravim osnovama tržišta. Planiran je remont trenutnog postrojenja, a povećanje kapaciteta asfaltne baze biće obezbjeđeno kroz dodatni remont i modernizaciju postrojenja.
Kakav je plan za narednu godinu, odnosno kako će Rudnik uglja obezbijediti sredstva za poslovanje i redovnu isplatu obaveza i zarada, tokom zastoja Termoelektrane Pljevlja? Da li će doći do smanjenja zarada?
Laković: RUP je poslao predlog ugovora EPCG o četvorogodišnjoj prodaji uglja u kome će biti navedeno da RUP može avansno naplaćivati određen iznos sredstava u periodu remonta koji će biti dovoljan za stabilno poslovanje. Navedene avansne uplate pokušaćemo da smanjimo na najmanji mogući nivo i nadamo se da ćemo kroz pomenuti Plan poslovne transformacije ostvariti što više prihoda za RUP, a avansno povlačiti što manje sredstava odnosno samo onoliko koliko nam bude potrebno za stabilno poslovanje. Sledeća godina definitivno neće biti godina rezultata nego godina preživljavanja u kojoj treba da završimo projekte koji su kasnili, ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“ i izmještanje toka rijeke Ćehotine. Sledeća godina je definitivno jedna od najtežih za energetski sektor Crne Gore. Rješavanje projekta ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“ i izmještanje toka rijeke Ćehotine znače opstanak energetskog sistema Crne Gore, tako da će završetak tih projekata biti uslov za dalji stabilan rad TE „Pljevlja“ i RUP-a. Finansijski rezultata nikako ne može biti dobar 2025. godine zbog dugogodišnjeg zanemarivanja navedinih projekata i njihovog „guranja“ pod tepih u pethodnom periodu.
Kako napreduju radovi na izmještanju korita rijeke Ćehotine i koliko će ovaj posao koštati kompaniju? Koliko procjenjujete da će uštedjeti kompanija s obzirom da ste dio posla izveli u sopstvenoj režiji? Kako komentarišete navode u nedavno objavljenom dokumentarnom filmu o Ćehotini da Rudnik uglja nije konsultovao javnost, te da ćemo umjesto valorizacije Ćehotine i vraćanja starog sjaja rijeci, dobiti samo još jedan kanal na novoj/staroj trasi?
Laković: Projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine je projekat od najvećeg državnog značaja, jer bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE “Pljevlja” nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine. Kao što je javnosti već poznato ovo je bio poseban izazov za novi menadžment Rudnika uglja, jer su radovi kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine je stavljen po strani i nije mu pristupano na način na koji treba da se pristupa. Po preuzimanju kompanije, zajedničkom saradnjom Vlade i nadležnog ministarstva koji su shvatili ozbiljnost problema, uspjeli smo da dobijemo dozvolu za izvođenje radova po hitnom postupku. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole krenuli smo i sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura, a radovi idu planiranom dinamikom. Prva faza, jedna je od najzahtjevnijih djelova projekta, u dužini od 500 metara koja obuhvata prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krećnjački masiv. U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka i miniranje je počelo uz praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova. Treći faza projekta je uliv u korito rijeke Ćehotine. Na tom djelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog djela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta. Takođe što je bitno pomenuti, počeli smo sa tenderskim procedurama za ostale radove na ovom projektu i posle detaljnog usklađivanja projekta nadamo se brzom odabiru izvođača za preostale radove. Kada govorimo o rezervama uglja treba napomenuti da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku.Projektovano rješenje izmještanja rijeke Ćehotine je trenutno jedino moguće s obzirom da će uslovi za vraćanje rijeke Ćehotine u prirodni tok biti fizički mogući tek za osam do devet godina po trenutnom Rudarskom projektu. Projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine će još više približiti rijeku gradu, a usloviće da se RUP, izmještanjem mehanizacije sa tog djela i najavljenim izmještanjem rudničke radionice, potpuno povuče iz centralnog gradskog jezgra, što će proizvesti velike ekološke benefite za grad. Planiramo da sledeće godine raspišemo tender za izradu studije za ekološko unapređenje poslovanja RUP-a, a već smo imali određene sastanke sa kompanijama koje su ponudile rješenja za suzbijanje prašine, posebno u ljetnjem periodu, koja je ujedno i glavni ekološki problem RUP-a.
Koliko će koštati eksproprijacija za otvaranje PK Kalušići, koliko iznose rezerve uglja i za koji period su dovoljne? Koliko vlasnika će biti obeštećeno?
Laković: Na sjednici Odbor direktora RUP-a usvojio je izmjene i dopune Odluke o odobravanju investicije odnosno kupovinu imovine mještana Kalušića za potrebe eksploatacije uglja. Pomenutom Odlukom planirana je investicija u vidu kupovine imovine vlasništvo 15 domaćinstava sela Kalušići koja se nalaze na obodu površinskog kopa „Potrlica“. Za ovu namjenu RUP je opredjelio 3,6 miliona eura. Počinje potpisivanje pojedinacnih ugovora i po planiranoj dinamici isplate svi mještani će biti isplaćeni do 01. aprila. Izmještanjem Ćehotine koje je planirano do kraja 2025. godine obezbjediće se dugoročno i stabilno snabdijevanje TE „Pljevlja“ ugljem, za šta je kako je i planirano neophodna eksploatacija rezervi uglja iz ležišta “Kalušići“.
Koliko Rudnik uglja trenutno ima zaposlenih, koliko je od tog broja u proizvodnji a koliko u administraciji i koliko iznosi prosječna plata? Da li, kao šte kazali prilikom proslave Dana rudara, zapošljavate po javnim konkursima i koliko radnika, kojima je istekao ugovor, može očekivati povratak na posao ?
Laković: RUP ima 1.260 zaposlenih. U trenutku preuzimanja kompanije RUP je imao preko 1.300 zaposlenih, od toga preko 300 na određeno. Smanjili smo broj zaposlenih, jer su im istekli ugovori na određeno u trajanju od tri godine, a shodno zakonu ugovor nije mogao biti produžen. Sistematizacija radnih mjesta bila je jedan od prioritetnih izazova koje je trebalo rješiti, jer nije odgovarala realnom stanju u kompaniji. Radnici nisu radili na mjestima koja su predviđena ugovorom o radu i bez dovoljnog broja izvršilaca na ključnim mjestima u proizvodnji. Novi menadžment je završio novi predlog sistematizacije kojim je definisan optimalan broj radnika u kompaniji uz detaljnu analizu svakog radnog mjesta u skladu sa stvarnim potrebama kompanije. Na nedavno održanoj sjednici Odbora direktora usvojena je nova sistematizacija kojom je definisano 1.300 radnika u RUP. Upravo najveće povećanje u broju radnika dobiće Sektor proizvodnja. Takođe donijeli smo odluku da unutrašnja Služba obezbjeđenja RU potpuno preuzme kontrolu bezbjednosti kompanije, bez angažovanja eksternih agencija, što će u krajnjem rezultirati finansijskim uštedama. Dodatno povećanje postojeće sistematizacije uzrokovano je većim brojem nabavljene mehanizacije koja zahtjeva i veći broj izvršilaca, kao i formiranje građevinske grupe. Novim aktom kompanije svaki radnik zaslužiće pravo na sigurnost, pravednu nadoknadu i poslovanje. Pored analize broja zaposlenih potrebno je uskladiti pravilnike, ugovore o radu i ostale akte, što je zaista za ovaj broj ljudi u kompaniji bio zahtjevan posao. Ono što je važno posebno istaći jeste da će se svako buduće zapošljavanje u RUP-u obavljati preko javnih konkursa. U narednom periodu očekuje se raspisivanje konkursa za radna mjesta koja su potrebna shodno predlogu nove sistematizacije. Pristupiće se izradi novog Pravilnika o zaradama u okviru koga će biti definisani novi koeficijenti koji će biti u skladu sa zakonom i internim dokumentima kompanije. Vodiće se računa da ne dođe do drastičnih izmjena u visini zarada uz jasnu nadležnosti i obaveze zaposlenih te poštujući njihovo pravo na sigurnost, pravednu nadoknadu i poslovanje.
Koliko će koštati stambena zgrada čiju gradnju ste najavili za sledeću godinu i da li Rudnik uglja za ovaj posao ima obezbjeđena sredstva ?
Laković: Stambeno – poslovni i poslovno – turistički kompleks Rudnika uglja Pljevlja su dio Plana za oporavak Pljevalja. Na lokaciji na kojoj se planira izgradnja stambeno- poslovnog kompleksa trenutno se nalazi rudnička radionica, koja je u procesu izmiještanja u zonu kop-a na novu lokaciju. Dakle oslobađa se jedna od najatraktivnijih lokacija na samo pet minuta šetnje od centra grada. Planirano je da zgrada imala 21.000 kvadrata odnosno 242 stana i 21 lokal. To bi bila tri nova objekta, uz zgradu koja je već ranije izgrađena. Planiramo da izgradnju zgrade uposlimo našu građevinsku grupu i da većinu radova uradimo u svojoj režiji, što će za rezultat imati optimalne troškove izgradnje. Izgradnja ovog kompleksa treba i da zaustavi odliv stanovništva iz Pljevalja, jer znamo da su stambeni krediti koje je obezbjedila EPCG i RU bili podloga za napuštanje našeg grada. Odobreni su UT uslovi, naredne godine biće urađen projekat i pribavljene dozvole za gradnju. Uporedo sa tim planiramo da izmjestimo radionicu na novu lokaciju i da početkom građevinske sezone 2026. godine počnemo radove na izgradnji zgrade.
Sa kakvim finansijskim rezultatom očekujete da će Rudnik uglja završiti tekuću godinu ?
Laković: Godinu ćemo završiti sa pozitivnim rezultatom. Do kraja godine bi trebalo da ostvarimo dobit oko 15 miliona eura, što je na nivou prošle godine. Ipak moram napomenuti da smo mi ove godine uporedo izvodili i investicione radove na koritu rijeke Ćehotine koji su prioritet RUP-a i cijelog energetskog sistema Crne Gore, očekuje se da budu izvedeni u iznosu od 3,5 miliona eura do kraja godine. Upravo dobit će biti kao što sam rekao na nivou prošle godine i pored produženog remonta TE „Pljevlja“ i investicionih radova.
I na kraju kako vidite sadašnjost, a kako budućnost Pljevalja?
Laković: Sadašnjost Pljevalja je takva da imamo jednu jaku energiju koja pokušava da pokrene naš grad kroz projekte za razvoj Pljevalja: toplifikacija grada koja konačno treba da riješi problem zagađenja, izgradnja zatvorenog bazena, nove sportske hale, Centra za pripreme sportista (Dom vojske), nove bolnice, kompleksa Borovičko jezero i stambeno poslovni komplekski Rudnika uglja. Takođe se povećanje plata kroz vladine programe Evopa sad značajno osjetilo u našem gradu. Tako da ako sagledamo sve ove parametre jasno nam je da Pljevlja imaju ogromnu šansu kako bi preokrenuli negativan trend koji traje 30 godina. U toku je stečajni postupak u „Vektri Jakić“ po čijem okončanju bi trebalo da se odblokira gigant koji bi sigurno najviše doprinio razvoju grada. Ono što je potrebno možda više od svega je da mijenjamo svjest naših ljudi u Pljevljima. Mnogi od sugrađana su opravdano izgubili vjeru da stvari mogu da se promijene, iako su projekti već pokrenuti, plate povećane, i dalje postoji nepovjerenje i apatija koja se osjeća u gradu. Budućnost Pljevalja će najviše zavisiti od ljudi koji žive ovde.Svi znamo da u Pljevljima izumire preduzetnički duh. Ukoliko nam treba autolimar, farbar, majstor za fasade, ugradnju klime, morate se obratiti firmama iz drugih gradova. To je za mene poražavajuće i pokazuje da iako postoji trzište na kom bi moglo da se zaradi, ljudi nemaju inicijativu. Ako uspijemo da ponovo pokrenemo taj preduzetnički duh, zajedno sa projektima koji su već pokrenuti siguran sam da će Pljevlja imati svijetlu budućnost.
Intervju je objavljen u „Pljevaljskinnovinama“.
Autor: D. Peruničić
Bilten
Svakog meseca, direktno u vaš inbox, stižu najaktuelnije vijesti, ekskluzivni izveštaji, analize i komentari koji oblikuju našu zajednicu i šire.