Vaskršnji post dijeli se na sedam nedjelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.
Vaskršnji post ili Časni post, ove godine počinje sjutra 3. marta i završava se dan pred Vaskrs 19. aprila. On se sastoji se od sedam strogih nedjelja, a svaka sa sobom nosi posebna pravila koja treba da se ispoštujemo.
Veliki post je najvažniji posni period u toku godine, najduži i najstroži. Traje 47 dana, a njegov osnovni zadatak jeste da nas tjelesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog i obavezan je za sve hrišćane.
U vrijeme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mlijeka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedjeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovijesti i Cvijeti.
Svim ostalim danima posti se „na vodi“, a pogotovo strogo srijedom i petkom. Po slabosti se u nedjeljne dane osim srijede i petka može razriješiti ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika.
Prva tri dana prve nedjelje Velikog posta od starine se poste posebno strogo. To isto vrijedi za posljednju nedjelju posta koju postimo „na vodi“, osim Veliki četvrtak na koji razrešavamo na ulje i vino. Na Veliki petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok „na vodi“.
Takođe strogo postimo i Veliku subotu.
I ovaj post, kao i svaki drugi, ne podrazumijeva samo uzdržavanje od konzumiranja određene hrane i pića, već i duhovno pročišćenje, koje znači i uzdržanje od zlih misli i djela.
Arhimandrit Vasilije Kostić je jednom prilikom objasnio kako bi trebalo postiti.
– Kad postiš, posti cio. Nemoj samo da ti posti stomak. Da poste tvoje ruke, da poste tvoje noge, da posti tvoj jezik, da poste tvoje oči, da poste tvoje uši, tvoj nos. Post je uzdržanje. Dakle, treba bdjeti nad svojim osjećanjima, kontrolisati ih… Samosavladavanje ili bdjenje nad sobom.
Vaskršnji post dijeli se na sedam nedjelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila:
Prva nedjelja posta: Čista nedjelja
Ova nedjelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedelja. Slavi se pobjeda nad ikonoborstvom i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona 843. godine, u vrijeme carice Teodore i patrijarha Metodija.
Druga nedjelja posta: Pačista nedjelja
Posvećena je uspomeni na svetog Grigorija Palamu, koji je učio da ljudi postom i molitvom mogu postati učesnicima nestvorene božanske energije.
Treća nedjelja posta: Krstopoklona nedjelja
Tokom treće nedjelje posta pravoslavni hrišćani poklanjaju se Časnom krstu. Tokom ove nedjelje trebalo bi suzdržavati se od svih iskušenja duha.
Četvrta nedjelja posta: Sredoposna nedjelja
Sredina posta.
Peta nedjelja posta: Gluva nedjelja
Naziv je dobila po tome što je prošlo puno vremena u postu i dolazi vrijeme ćutanja, pokajanja, gluvo vrijeme. U Gluvu nedjelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pjesmu i zabave.
Šesta nedjelja posta: Cvjetna nedjelja
Ove nedjelje se obilježava Hristov ulazak u Jerusalim. Nazvana je po cvijeću i zelenim grančicama koje su djeca i građani bacali pred Hrista tom prilikom.
Sedma nedjelja posta: Stradalna nedjelja
Posljednju nedjelju pred Vaskrs, vkernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju. Posvećena je učestvovanju u stradanjima i smrti Gospoda Hrista, po zapovijesti njegovoj da će „doći… dani kad će se oteti Ženik od njih, i onda će postiti u one dane…“
Izvor: Religija.es
