Sjutra se slavi Đurđevdan

Đurđevdan je praznik koji se slavi 6. maja (po novom kalendaru) u čast Svetog Georgija (Đorđa), jednog od najpoštovanijih svetaca u pravoslavlju. On je poznat kao veliki mučenik koji je stradao za hrišćansku vjeru početkom 4. vijeka.

Đurđevdan simbolizuje pobjedu dobra nad zlom i svjetlosti nad tamom, jer dolazi s proljećem, kada priroda oživljava. Sveti Georgije je zaštitnik vojnika, ratnika, ali i stočara i poljoprivrednika, pa se praznik često povezuje sa zaštitom usjeva i stoke.

Narodni običaji:

Ljudi ustaju rano i kupaju se u vodi u kojoj su prethodno potopljene ljekovite trave i cvijeće (najčešće đurđevak i zdravac).
Pletu se venčići od cvijeća i bilja koji se stavljaju na vrata kuća, staja i oko vrata stoke, kao simbol zdravlja i zaštite.
U nekim krajevima praktikuju se đurđevdanski uranci – ranojutarnja okupljanja u prirodi uz pjesmu, jelo i piće.

Sveti Georgije (Đorđe) bio je rimski vojnik i hrišćanin, koji je odbio da se odrekne vjere u Isusa Hrista tokom progona hrišćana pod carem Dioklecijanom. Zbog toga je mučen i pogubljen oko 303. godine. Njegova hrabrost i čuda koja mu se pripisuju učinili su ga veoma poštovanim svecem širom svijeta.
U ikonografiji je najčešće prikazan kako ubija aždaju, što simbolizuje pobjedu vere nad zlom.

Đurđevdan je jedan od najvećih narodnih praznika u Srbiji, ali i u drugim zemljama.

Đurđevdanska trava obavezno se bere u zoru, dok sunce ne izađe, jer se vjeruje da tada ima posebnu moć. Njom se kite prozori, vrata, kapije, a ljudi je stavljaju i pod jastuk.
Obeležavanje zdravlja i plodnosti: Praznik se posebno vezuje za zaštitu zdravlja, rađanje i plodnost – kako ljudi, tako i prirode i stoke.

Na Đurđevdan su se nekada često otvarale granice između sela, dolazilo se u posete, a mladi su birali svoje buduće partnere. Praznik je imao i ljubavni i bračni značaj u nekim krajevima.

Svima koji slave naš portal želi srećnu Slavu Đurđevdan !