Naprijed me vuče osjećaj slobode i kreativne kontrole

Gimnazijalac Lazar Tomić, dobitnik zvanja počasni doktor od međunarodne istraživačke zajednice Academia Quantum, objavio je u Pljevaljskim novinama, u junu, autorski tekst „Budućnost AI je u opštem znanju“. Za Lazara je digitalni svijet bio poligon za učenje a ne samo osvajanje pređenjih nivoa u igranju igrica. Svjestan je stvaralčke moći digitalnog doba ali i značaja širokog opšteg znanja, otvoren za razgovor. Vjeruje da tehnologija nije svrha sama sebi, već sredstvo da svijet učinimo boljim i da će u budućnost ključna biti sposobnost da tehnologiju stavimo u pravi kontekst – etički, društveni i kulturološki.

Objavljujemo Lazarev integralni tekst:

„Još odmalena, digitalni svijet bio je moj poligon. Igrajući igrice, fasciniran njihovom logikom, vizualnim svijetovima i interaktivnošću, nesvjesno sam zakoračio u svijet tehnologije. Ono što je za mnoge bio bijeg od stvarnosti, za mene je postalo prostor učenja, eksperimentisanja i maštanja. Gejming me naučio kako sistem funkcioniše, ali i kako se može prepraviti, nadograditi, osmisliti iznova. Bio je to moj prvi susret sa stvaralačkom moći digitalnog doba.

Vremenom, interesovanje je preraslo u prve radove programiranja i razvoj softverskih rjesenja. Od jednostavnih skripti do složenih web sajtova i aplikacija sa integrisanim vještačkim inteligencijama, shvatio sam da kreativnost u tehnologiji nema granica. AI, naročito, otvara vrata budućnosti u kojoj računari više nisu samo alati, već saradnici u razmišljanju, analizi i stvaranju. Jezici poput Pythona, C, Java polako su postajali moj “kec u rukavu” koji je kreirao nove domene stvarnosti. 

 U Gimnaziji „Tanasije Pejatović“ u Pljevljima, naučio sam da prava vrijednost obrazovanja ne leži isključivo u ispunjavanju obaveznog kurikuluma. Naravno, škola nam daje temelje – ali istinska inspiracija, inovacija i radoznalost najčešće se bude van okvira udžbenika. Nije nužno baš uvijek  sve bazirati na plan i program da biste imali velike rezultate i ideje. Naprotiv, mnogi od mojih najvažnijih uvida došli su iz otvorenih razgovora, interdisciplinarnih razmjena i neformalnih diskusija. U širini se tako lako nalazila povezanost kojom se opšte znanje širi. 

Jednu od ključnih uloga u tom procesu ima moja mentorka i profesorica Maida Delić, koja je organizovala panel diskusije o karijernoj orijentaciji. Imao sam čast da učestvujem kao tehnološki asistent, ali i kao neko ko pažljivo sluša, uči i izgrađuje svoj put. Upravo na tim diskusijama potvrdio sam  jednu veliku istinu: da inženjeri, naročito oni iza kojih stoje vrhunski rezultati, više napreduju zahvaljujući širokom opštem znanju nego usko specijalizovanom.

Opšte znanje omogućava povezivanje ideja iz različitih oblasti, bolje razumijevanje svijeta i ljudi, ali i sposobnost da tehnologiju stavimo u pravi kontekst – etički, društveni i kulturološki. A upravo to će biti ključno u budućnosti razvoja vještačke inteligencije.

Danas, kada se mašinsko učenje i vještačka inteligencija usavršavaju iz dana u dan, ulazimo u novo doba – doba informacija. To nije samo tehnička revolucija, već promjena načina na koji razmišljamo, učimo i djelujemo. Vještačka inteligencija (AI) se više ne koristi samo u laboratorijama ili u industriji – ona postaje dio svakodnevnog života: u aplikacijama koje koristimo, u sistemima koji upravljaju saobraćajem, u platformama koje analiziraju podatke i predviđaju ponašanje korisnika.

U takvom svijetu, znanje više nije luksuz – ono je osnovni resurs. A ne govorimo samo o stručnom znanju, već o sposobnosti da razumijemo šire procese, da povežemo informacije iz različitih oblasti i donesemo pametne odluke. U eri gdje informacije putuju brže nego ikada prije, oni koji imaju širinu pogleda, razumiju kontekst i znaju kako funkcioniše društvo i tehnologija zajedno – upravo ti ljudi će biti pokretači promjena.

Zato smatram da je opšte znanje ključna osnova svakog uspješnog inženjera, preduzetnika ili naučnika (budućnost nas može uvjeriti da je spoj ova tri naš put). U vremenu koje dolazi, sposobnost da povežete filozofiju sa algoritmom, ekonomiju sa kodiranjem, etiku sa automatizacijom – to je ono što pravi razliku.

Kada imam slobodnog vremena, volim da se bacim na neki novi projekat – bilo da osmišljavam zanimljiv web sajt, razvijam svježu ideju ili testiram AI integraciju. Tada me pokreće uzbuđenje stvaranja i osjećaj da mogu pretvoriti misao u funkcionalan sistem. Volim da radim brzo, dinamično i bez ograničenja – istražujem, spajam tehnologije i zamišljam kako bi sve to moglo izgledati u stvarnom svijetu. 

Tako neki od najzanimljivijih spojeva na kojima radim ili o kojima razmišljam uključuju povezivanje vještačke inteligencije sa oblastima kao što su finansije, bezbjednost, zdravstvo, telekomunikacije, energija i elektronika. AI tu ne služi samo kao alat, već kao pametni saveznik – analizira obrasce, predviđa probleme i optimizuje rješenja.

Za sada su ti projekti uglavnom ostali u mom portfoliju, ali sve je više onih koje planiram da objavim i podijelim sa širom publikom. Svaka ideja je potencijal za promjenu – i kad god vidim priliku da nešto učinim korisnijim, efikasnijim ili jednostavno zanimljivijim, ne mogu da je pustim. Taj osjećaj slobode i kreativne kontrole je ono što me stalno vuče naprijed. 

Vjerujem da mala mjesta poput mog rodnog grada Pljevalja imaju ogroman potencijal. Volio bih da ih jednog dana vidim kao moderne, pametne gradove – digitalne oaze za nomade, inovatore i mlade stvaraoce. Mjesta gdje se znanje ne gubi, već širi. Možda ću i ja imati priliku da učestvujem u dizajniranju takve budućnosti. Jer vjerujem – tehnologija nije svrha sama sebi, već sredstvo da svijet učinimo boljim. I sve počinje od znanja. Širokog, otvorenog i povezanog. Znanje je moć!“

Lazar Tomić