KUD “Volođa” obilježava osam decenija postojanja

Stožer igračkog umijeća i ljubavi prema tradiciji

Dok u poslednje dvije decenije bilježimo poraznu statistiku o sve manjem broju stanovnika, u KUD „Volođa“ točak vremena kao da je stao – sa oko 300 članova folklorna sekcija nikad nije bila brojnija. Svojevrsna institucija i najreprezentativniji kulturni ambasador grada, okuplja članove od 4 do 70 godina. Spaja ih izuzetan entuzijazam, ljubav prema umjetnosti i tradiciji. Za snagu društva, ogledanu naročito u interesovanju i brojnosti dječijih ansambala, svakako je zaslužan predsjednik i umjetnički rukovodilac Društva, Arman Bećović. Autoritativnim, a opet prijateljskim i pedagoškim pristupom, približio je ljepotu folklora brojnoj pljevaljskoj djeci.

KUD „Volođa“ ove godine obilježava impresivnih osam decenija kontinuiranog rada, koje ih čine jednim od najstarijih društava u regionu i šire. Bećović za Pljevaljske novine priča o planovima za obilježavanje jubileja.

„Pored redovnih aktivnosti, koncerta i defilea za 1. maj, ostalih nastupa i gostovanja, planiramo da obilježimo jubilej sa dva koncerta. Na jednom će se predstaviti samo dječiji ansambli. U planu je da u saradnji sa Zavičajnim muzejom organizujemo izložbu na kojoj ćemo predstaviti nošnje i bogatstvo kulturnog nasleđa iz 18. i 19. vijeka, vrijedne eksponate i dokumente. Takođe, ukoliko nam finansijske mogućnosti budu dozvoljavale, planiramo izdavanje dopunjenog izdanja Monografije. Monografija koja je izašla 2000. godine, povodom 55 godina Društva, važno je, sveobuhvatno svjedočanstvo našeg rada a želja nam je da uvrstimo i ovih 25 godina”, ističe Bećović.

Od 6. oktobra 1945. godine, kada su osnovani kao Sindikalno kulturno-umjetničko društvo „Volođa“, pa do danas, gotovo da je nezamisliva bilo koja manifestacija bez nastupa “Volođe”. Raskoš kostima, energičnost, lakoću i eleganciju pokreta u savršeno uigranim koreografijama, predstavili su u brojnim zemljama, na tri kontinenta. Na svom putu „Volođini“ članovi izazivali su radost na koncertima i gostovanjima, dizali su na noge publiku u salama, na trgovima, stadionima… Jedino u Australiji nisu nastupali. Na čelu prve uprave Društva bio je Pavle Pavlović a osim foklorne sekcije, “Volođa” je imao hor, zabavni, narodni i tamburaški orkestar, sa solistima, dramsku, literarnu i likovnu sekciju. 

KUD “Volođa” danas ima 6 folklornih ansambala. Foklor, kaže Bećović, osim očuvanja i promocije bogate tradicije i običaja Crne Gore i regiona, uči mlade o važnosti saradnje i zajedništva.

“Folklor čuva priče naših predaka i jako je važno da očuvamo to naše bogatstvo. Trudimo se da svakoj koreografiji, izuzev autorizovanim, dajemo neki svoj pečat, da nadograđujemo, uljepšavamo. Svaka grupa ima uglavnom po tri termina nedjeljno i zaista me čini srećnim kad vidim koliko je mladim generacijama, koje odrastaju u vremenu naprednih tehologija, foklor “ušao po kožu”, kaže Bećović koji je član “Volođe” od 1980. godine.

Društvo ima i bogat fundus nošnje.

“Imamo nošnje za 14 kompletnih tački, dakle i muške i ženske. Uz to, i brojne koje nisu u kompletu. Stalno nadopunjujemo. Nošnje su danas izuzetno skupe, ukoliko je u pitanju ručni rad“, kaže Bećović dodajući da se ženska crnogorska nošnja ne može kupiti ispod 1.300 eura, a da muška košta duplo više.

Upitan koji su najveći problemi u radu, Bećović kaže da im nedostatak stalnih prostorija pričinjava najveći izazov, kao i odlazak članova na školovanje u druge sredine.

“Od 2000. godine kulturno-umjetnička društva u Crnoj Gori djeluju kao nevladine organizacije. Do tada su gradske vlasti obezbeđivale prostor, Društvo je imalo zaposlene. Od 2000. godine počela je borba. Razumijevanjem Vojske Crne Gore, omogućeno nam je korišćenje sale Doma vojske, do sticanja sopstvenih prostorija. Sad imamo neke najave da će doći do prenamjene Doma vojske, tako da je neizvjesno kako ćemo organizovati budući rad. Što se tiče odlazaka članova u druge sredine, žensku postavu relativno lako nadomjestimo, problem su muški članovi. Međutim, sa nedostatkom muških članova suočavaju se i velike sredine”, naglašava Bećović.

Monografija povodom 55 godina Društva, svjedoči neiscrpnom pregalaštvu u prošlosti ali predstavlja i inspiraciju za budućnost i opomenu da kultura živi samo onoliko koliko se njeguje i prenosi na buduće generacije. U misiji očuvanja kulturne baštine, „Volođa“ sasvim sigurno predstavlja dragulj Pljevalja i Crne Gore.

D. Peruničić