Književno stvaralaštvo Milana Kneževića predstavljeno pred pljevaljskom publikom

Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ organizovala je književno veče na kome je predstavljeno književno stvaralaštvo Milana Kneževića.

Tom prilikom publika je imala prilike da se upozna sa nekoliko zbirki poezije koje je autor do sada objavio, kao i romanom „Obala nesanice“, koji je u čitalačkoj javnosti izazvao veliko interesovanje.

Veče je otvorila Bojana Đačić, direktorica Biblioteke, naglasivši da ovo književno sabranje nije samo prilika za predstavljanje novih izdanja, ili osvrt na već afirmisana djela, već prije svega poziv na dijalog, na dublje promišljanje i susret sa jezikom koji prevazilazi estetsku funkciju. Smatra da autor svojim književnim stvaralaštvom iznova potvrđuje da moć riječi oblikuje stvarnost, traga za istinom i pruža duhovni otpor u vremenima neizvjesnosti, u vremenima u kojima se često čini da je riječ izgubila svoju težinu.

Njegova poezija i proza nisu puki literarni oblici, oni postaju mjesto otpora, manifest spoznaje i svjedočanstvo lične i kolektivne drame“, zaključila je Đačić.

Izdavač Radomir Uljarević govorio je o romanu „Obala nesanice“, koji je dobio nagradu Radoja Domanovića, a koji je u javnosti poznat po humorističko-satiričnom odnosu prema stvarnosti. U literaturi koju ispisuje, Knežević koristi nerealistična literarna sredstva, hiperbolu, grotesku, fantastiku, ironiju, parodiju, karikaturu, tako da njegovo ime danas zvuči kao pseudonim Radoja Domanovića, smatra Uljarević, naglasiši da je Knežević jedan od rijetkih političara koji se bave književnošću, ili književnika koji se bave politikom.

„Prepoznao je mogućnost prožimanja na mjestima gdje neki književni postupak može da bude u funkciji politike ili da neka politička apsurdna, komična ili tragična priča bude u funkciji književnog. Taj nezaustavljivi humor koji je neprekidno prisutan od prve do poslednje stranice ima pečat autorske originalnosti i neponovljivosti“, zaključuje Uljarević.

Govoreći o „Obali nesanice“ kao humorom nakrcanoj knjizi Milana Kneževića, književnik Milenko Jović čitao je izvode iz romana analizirajući ih pred čitalačkom publikom, naglasivši da je glavni lik i glavna inspiracija Milton koji je govorio i pisao isključivo maternjim jezikom, dok je glavna tema koja prožima roman priča o organizovanju referenduma, o promjeni strana svijeta.

„Ma koliko izgledalo da se Knežević trudi da u knjizi opravda diktatorski režim i poželi besmrtnost režimu i njegovom vođi, humorom odigrano upravno stanje Obale nesanice i njeni akteri ovim romanom dobiše osuđujuću presudu“, zaključuje Jović.

Predstavivši ga kao autora u čijoj se „poeziji i prozi osjeća glas koji odbija da ćuti pred nepravdom“, direktorica Biblioteke je upoznala čitalačku publiku sa književnim opusom Kneževića, kao i nagradama koje je dobio za svoje stvaralaštvo.

Milan Knežević je do sada objavio šest zbirki poezije od kojih svaka predstavlja zasebnu fazu u njegovom intelektualnom i duhovnom razvoju: „Deponija snova“ (2007), „Avlija bivših“ (2011), „Dnevnik sitnih grehova“ (2014), „Elektronska identifikacija birača“ (2016), „Nijemi dijalozi“ (2017), „Robijaški refreni“ (2020). Pored poezije objavio je i roman „Obala nesanice“ (2021).

Dobitnik je nagrada: Orden srpske zastave prvog stepena, Nagrada Književnog društva Kosova i Metohije za 2021. „Velike Gramate“, najveće priznanje za književno stvaralaštvo, očuvanje srpskog jezika i kulture, Nagrada Radoje Domanović koju dodjeljuje Udruženje književnika Srbije za satirično-kritički izraz, Svetosavska povelja za kulturno i duhovno djelovanje u oblasti Kosova i Metohije.

Autor Milan Knežević zahvalio se prisutnim gostima kao i organizatoru na prilici da se svojim književnim radom predstavi pljevaljskoj čitalačkoj publici. Na samom početku svog obraćanja govorio je o romanu „Obala nesanice“, izrazivši uvjerenje da će u ovom djelu brojni čitaoci prepoznati momente iz zajedničke bliske prošlosti. U nastavku svog obraćanja čitao je stihove iz svojih zbirki, kao i one koji tek treba da budu objavljeni u novoj knjizi poezije.

Izvor i foto: Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“