Dvorište porodice Harbić utočište za ptice upotpunjeno vrtom egzotičnih i autohtonih biljaka

U jednom mirnom pljevaljskom dvorištu smješten je pravi mali raj za ptice. Zahvaljujući entuzijazmu i predanosti mladog studenta veterine Amina Harbića, dvorište porodice Harbić postalo je utočište za oko stotinu egzotičnih ptica i papagaja iz svih krajeva svijeta.

Ono što ovo mjesto čini posebnim nije samo bogatstvo pernatih stanovnika, već i pažljivo osmišljen vrt prepun egzotičnih i autohtonih biljaka. Između kaveza nižu se stabla iz različitih krajeva svijeta – Kineski plavi prsti, Japanska kruška i trešnja, Korejska jela, Srebrni i Zlatni čempres, Bijela kajsija, Sibirski kivi, Goji bobice i Tajberi. Tu su i autohtone sorte voća, poput starih vrsta krušaka – Lubeničarka, Huseinbegovaca i Tekiša, te jabuka Đulabija, Bisera i Ledarka.

„Još kao dijete zavolio sam ptice. Danas, kao student veterine, imam priliku da spojim znanje, praksu i ljubav prema životinjama. Svaka ptica ima svoju priču i posebne zahtjeve. Trudim se da im obezbijedim odgovarajuću ishranu, prostor za let i, naravno, pažnju“, objašnjava Amin.

U dvorištu se trenutno nalazi desetak različitih vrsta papagaja i drugih egzotičnih ptica. Kako su vrlo osjetljive na hladnoću, tokom zime borave u toplim prostorijama s kontrolisanom temperaturom. Papagaji, s druge strane, lakše podnose pljevaljsku zimu i tokom cijele godine uživaju na otvorenom u njima prilagođenim kavezima.

„Briga o pticama je svakodnevna i zahtjevna. Svakog dana potrebno je obezbijediti svježu vodu i hranu, a kavezi se redovno čiste. Tokom ljetnjih mjeseci voda se mijenja i po nekoliko puta dnevno, a najviše posla ima u sezoni parenja, krajem proljeća i početkom ljeta. Papagaji su teritorijalne ptice, pa mora da se vodi računa da ne dođe do sukoba među mladima“, objašnjava Amin.

U ishrani ovih šarenih ljepotana dominira zrnasta hrana – mješavina od sedam do osam vrsta sjemenki, od kojih je najzastupljeniji suncokret. Osim toga, svakodnevno dobijaju svježe sezonsko voće i povrće.

„Zdravlje papagaja najviše zavisi od kvaliteta ishrane i higijene. Većina bolesti dolazi od loše hrane i prljave vode, pa se trudimo da sve bude na visokom nivou“, ističe Harbić.

U ovom hobiju Amin nije sam – veliku pomoć ima od oca i djeda, koji su svakodnevno uključeni u brizi o pticama i biljkama. Zajedno čine mali, ali predan tim, koji s ljubavlju njeguje svaki list, plod i krilo u ovom neobičnom kutku Pljevalja.

„Svako novo pile koje se izlegne, koje odraste i kasnije nađe partnera u jatima, pa potom daje svoje potomke – to za mene predstavlja ogromno zadovoljstvo. Ne bi me ispunjavalo da držim samo jednu pticu i gledam kako se razvija. Pravo zadovoljstvo je u njihovom razmnožavanju, u stvaranju uslova da im bude dobro i da se prirodno razvijaju“, kaže Amin.

Iako nije jedini koji se u Pljevljima bavi uzgojem papagaja, kaže da je ovaj hobi u opadanju. Ptice je sve teže nabaviti, kao i kvalitetnu hranu. Ipak, entuzijazam ga ne napušta – redovno sarađuje s uzgajivačima iz Crne Gore i regiona, a nedavno je posjetio i evropsku izložbu ptica u Somboru, gdje su učestvovali izlagači iz cijele Evrope.

„U Crnoj Gori je još uvijek rijetko da se neko bavi liječenjem ptica, ali situacija se popravlja. Upravo zbog toga sam upisao veterinu. Nadam se da ću uskoro moći sam da prepoznajem i liječim bolesti kod njih“, kaže Harbić.

Iako papagaji nisu ekonomski isplative životinje, njihovo prisustvo njemu donosi ogromno zadovoljstvo i sve radi iz ljubavi.

„Sve opstaje zahvaljujući velikoj ljubavi i zadovoljsrvu. Volio bih da održavam ovaj broj, da se ovi papagaji razmnožavaju i da prelazim na sve veće vrste papagaja. Studije su mi trenutno prioritet i kako se one budu razvijale tako će se razvijati i ovaj moj ptičiji park“, zaključuje Harbić.

L.K.