Vraneš: „Brisel nam jeste blizu, ali su nam bliži Beograd, Banjaluka i Knin“

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na Akademiji povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave ponovio je svoju raniju poruku da „Brisel jeste blizu, ali su Beograd, Banjaluka, Prizren i Knin još bliži“, naglašavajući da Srbi žele da budu dio evropske porodice, ali „ne po cijenu da izgube sebe“.

„Cijelom svijetu govorimo bez predrasuda da znamo ko smo, šta smo, ko su nam bili preci, kakvi želimo da nam budu potomci i kojim putem želimo da idemo, a kojim ne želimo“, kazao je Vraneš. Dodao je da srpski narod ne tangira „bilo čija groznica na pomen svega što je srpsko“.

Podsjetio je da „nema ništa normalnije nego kada šetate ulicom Kralja Petra I, čija je vojska 27. oktobra 1912. godine oslobodila Pljevlja od petovjekovnog okupatora, a naiđete na putokaz koji kazuje gdje je to naš narod živio, živi, a živjeće opet“.

Vraneš je istakao da Srbi žele da baštine tekovine savremene Evrope, ali da „više vjeruju u dobre namjere našeg brata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, nego u dobre namjere cijenjene predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen“.

Naglasio je da se svako dijete mora učiti da nema razlike da li je neko Srbin iz Nevesinja, Budve, Nove Varoši, Doboja, Kumanova, Uroševca, Glamoča, Sombora, Zrenjanina ili Kragujevca.

„Za srpski narod isti su i Lovćen i Romanija, kao i Avala i Dinara, Skopska Crna Gora i Ozren, Manjača i Zlatar, Fruška Gora i Rumija. Svako naše dijete ćemo učiti srpskom jedinstvu“, rekao je Vraneš.

Podsjetio je da mnogi velikani poput Tesle, Pupina, Dučića, Šantića i Milankovića nijesu rođeni u granicama Srbije, ali su „slavno srpsko ime pronijeli širom svijeta“.

„Država Srbija jeste nekoliko vjekova bila pod okupacijom i nije imala svoju državnost, ali je srpski narod opstao i povratio državnost. Srpski narod i danas živi razbijen u nekoliko država, ali ne smijemo dozvoliti da naši neprijatelji to iskoriste i od braće naprave stranca“, poručio je Vraneš.

„Jasno moramo da kažemo – ako se odvija neki skup sa učesnicima iz Foče, Mojkovca, Kosovske Mitrovice, Trebinja i Kikinde, da to nije međunarodni, on jeste međudržavni, ali nije međunarodni. On je zapravo jednonarodni“, naglasio je, dodajući da srpsku trobojku na reveru treba da nose svi Srbi gdje god živjeli.

„Iako postoje neki ovdje u Crnoj Gori koji iskolače oči kada trobojku vide na reveru, kao da vam je, ne daj Bože, treće oko ili dva nosa, to je njihov problem. Neka se navikavaju da poslije nekoliko decenija diskriminacije srpski narod u Crnoj Gori mora biti ravnopravan sa svim ostalim narodima – ništa više niti manje.“

Govoreći o istorijskim iskušenjima, Vraneš je podsjetio da je istorija bila „nemilosrdna prema Srbima“, da su ih mnogi satirali i u miru i u ratu, brisali njihove pukove i slavili nestanak naroda. „A mi smo ipak opstajali. Pitali su se mnogi kako, a odgovor je samo u jednoj riječi – jedinstvom. Kada smo bili jedinstveni i saborni, kako nam je ostavio da budemo naš duhovni otac Sveti Sava, tada smo opstajali“, kazao je.

On je upozorio da se Srbi često potpuno ujedine tek u kritičnim trenucima.

„Iz toga treba da izvučemo pouke za budućnost. Sve dok slavimo slogu, slobodu i trobojno srpsko znamenje, sve dok pamtimo one koji su živote položili za te svetinje, bićemo narod“, rekao je prvi čovjek opštine.

Vraneš je podsjetio da je 15. septembar određen kao dan u slavu 1918. godine, kada je u 5.30 šest srpskih divizija krenulo u proboj Solunskog fronta.

„Poslije 43 dana slavna srpska vojska oslobodila je i Pljevlja“, rekao je, ističući da je to bila kruna četvorogodišnje borbe i stradanja srpskog naroda pljevaljskog kraja.

Prema nepotpunim podacima, u Pljevaljskoj brigadi poginulo je 488 boraca, dok je njih 361 umrlo u logorima širom Austrougarske.

„Ni danas nije utvrđen ni približan broj stradalih vojnika od torture, gladi, iznemoglosti i epidemije španske groznice“, podsjetio je Vraneš.

Naveo je da je 109 boraca odlikovano Zlatnom medaljom Miloš Obilić, 443 Srebrnom medaljom, a 55 Albanskom spomenicom.

„Samo ovi podaci dovoljni su da večeras i ovdje stanemo mirno pod srpskom zastavom i zakunemo se na slogu i jedinstvo, kao što su činili i naši preci. Odajući počast njima i poštujući njihove zavjete mi ostajemo dostojni njih, a oni nisu bilo ko već naši pradjedovi sa očeve ili majčine strane“, kazao je Vraneš.

Povodom praznika on je uputio čestitku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i „svekolikom srpskom narodu“. Pozvao je da se ubuduće Akademija održi ispred spomenika borcima Pljevaljske brigade iz Prvog svjetskog rata, „čime bismo se bar malo odužili svojim precima od kojih mnogi počivaju u neznanim grobovima nad kojima niko nikad svijeću nije zapalio“.

Svoj govor Vraneš je završio porukom: „Dogodine u Prizrenu.“

Na Svečanoj akademiji govorili su i vladika Atanasije i Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović.

izvor Vijesti